Robert Francis Prevost izabran je za 267. poglavara Katoličke Crkve na Konklavi u četvrtak, 8. svibnja 2025. godine u četvrtom krugu glasanja, a uzeo je ime Lav XIV. 

"Mir s vama svima!" – prve su riječi pape Lava XIV. okupljenom mnoštu na Trgu sv. Petra u Rimu nakon što im je kardinal iz reda đakona Dominique Mamberti u 19:13 sati na latinskom objavio "Annuntio vobis gaudium magnum! Habemus Papam! ("Objavljujem vam veliku radost! Imamo papu!"). Papa je izabran drugoga dana konklave, u četvrtom krugu glasanja.

Životopis pape Lava XIV.

Kardinal Robert Francis Prevost, koji je izborom za papu 8. svibnja 2025. uzeo ime Lav XIV., 69-godišnji je redovnik augustinac iz Sjedinjenih Američkih Država, bivši pročelnik Dikasterija za biskupe i biskup u miru biskupije Chiclayo u Peruu.

Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu. U novicijat redovnika augustinaca u provinciji Naše Gospe od dobrog savjeta u Saint Louisu stupio je 1977. a 29. kolovoza 1981. položio je svečane zavjete. Studirao je na Katoličkom teološkom učilištu u Chicagu, gdje je diplomirao teologiju.

Kao 27-godišnjaka redovnički poglavari poslali su ga u Rim gdje je studirao kanonsko pravo na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog (Angelicum). Za svećenika je zaređen 19. lipnja 1982. godine. Licencijat je primio 1984., nakon čega je poslan u misije u Chulucanas, u Piuri u Peruu, gdje je ostao od 1985. do 1986. godine.

Doktorirao je 1987. s tezom: "Uloga mjesnog priora u redu Svetog Augustina". Iste je godine izabran za ravnatelja za pozive i ravnatelja misija provincije augustinaca Majke dobrog savjeta u Olympia Fieldsu u Illinoisu. Godine 1988. poslan je u misije u Trujillo kao ravnatelj združenog formacijskog projekta kandidata za redovnike augustince u vikarijatima Chulucanas, Iquitos i Apurímac. Ondje je služio kao prior od 1988. do 1992., ravnatelj formacije od 1988. do 1998. i nastavnik od 1992. do 1998. U nadbiskupiji Trujillo bio je sudski vikar od 1989. do 1998., kao i profesor kanonskog, patrističkog i moralnog prava u bogosloviji San Carlos e San Marcelo

Za priora provincije Majke dobrog savjeta u Chicagu izabran je 1999. Nakon dvije i pol godine, provincijski kapitul izabrao ga je za generalnog priora, a na istu službu ponovno je izabran 2007. godine. Od listopada 2013. služio je kao nastavnik i provincijalni vikar do 3. studenoga 2014., kad ga je papa Franjo imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Chiclayo u Peruu, istodobno ga imenovavši biskupom s naslovnom dijecezom Sufar. Kanonsko upravljanje dijecezom preuzeo je 7. studenoga u nazočnosti apostolskog nuncija Jamesa Patricka Greena. Biskupom je zaređen 12. prosinca. na blagdan Naše Gospe Guadalupske, u katedrali svoje dijeceze.

Služio je kao biskup Chiclaya od 26. studenoga 2015. U ožujku 2018. postao je drugi dopredsjednik Biskupske konferencije Perua. Papa Franjo imenovao ga je članom Kongregacije za kler 2019. godine, a 2020. članom Kongregacije za biskupe. Dne 15. travnja 2020. papa ga je imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Callao.

Dne 30. siječnja 2023. papa Franjo imenovao je kardinala Prevosta prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Kardinalom je imenovan 30. rujna 2023. godine.

Za poglavara Katoličke Crkve izabran u četvrtom krugu glasovanja u četvrtak 8. svibnja 2025. i uzeo je ime Lav XIV.

"In Illo uno unum" ("U Njemu koji je Jedan, mi smo jedno", parafrazirajući misli svetog Augustina) riječi su koje je Papa izabrao za svoje biskupsko geslo, a izgovorio ih je sveti Augustin u jednoj svojoj propovijedi. Pozivanje na hiponskoga biskupa vidljivo je i u grbu, koji prikazuje zatvorenu knjigu na kojoj je srce probodeno strijelom, izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice, a prenio Vatican News u subotu 10. svibnja.

Tiskovni ured Svete Stolice objavio je službeni grb i geslo pape Lava XIV., izabranog na Petrovu službu nakon smrti pape Franje. Grb i geslo ukazuju na duhovne naglaske njegova pontifikata, s osobitim uporištem u teologiji svetog Augustina.

Grb prikazuje štit podijeljen dijagonalno u dva polja. Gornje polje na plavoj pozadini prikazuje bijeli ljiljan, simbol čistoće i odanosti Blaženoj Djevici Mariji. Donje polje prikazuje zatvorenu knjigu s probodenim srcem, inspirirano simbolikom Reda svetog Augustina i njegovim riječima: "Vulnerasti cor meum verbo tuo", odnosno: "Robio si moje srce svojom Riječi".

Papa Lav XIV. u osnovnim je crtama zadržao isti grb koji je izabrao pri biskupskom ređenju, kao i geslo "In Illo uno unum" ("U Njemu koji je Jedan, mi smo jedno"). To su riječi izgovorene u Augustinovoj propovijedi – Tumačenju na Psalam 127 – gdje objašnjava da "iako smo mi kršćani mnogi, u jednome Kristu smo jedno". Riječ je o parafrazi misli svetog Augustina, koja odražava papin naglasak na jedinstvu Crkve u Kristu, ne kroz uniformnost, već kroz ljubav jaču od podjela i raznolikosti.

Grb i geslo potvrđuju kontinuitet s biskupskim identitetom pape Lava XIV., koji je isti simbol i riječi koristio još od svoje biskupske posvete. Kao član Reda svetog Augustina, Papa je i u ranijim istupima naglašavao važnost zajedništva, unutarnje obnove i sluha za Božju riječ kao temeljnih dimenzija crkvenog života.

Objava dolazi dan nakon njegova obraćanja Kardinalskom zboru, u kojem je pozvao na obnovu Crkve kroz formaciju, sinodalnost i misijski duh.

Naime, može se reći da grb pape Lava XIV. sažima temeljne smjernice njegova pontifikata: marijansku pobožnost, teološku dubinu i ekleziološko jedinstvo. Prema navodima iz Kurije, upravo će ti elementi biti u središtu njegova djelovanja u mjesecima koji slijede.

U intervjuu za Vatican News u srpnju 2023., sam biskup Robert Francis Prevost je pojasnio: "Kao što se vidi iz moga biskupskog gesla, jedinstvo i zajedništvo sastavni su dio karizme Reda svetog Augustina, ali i moga osobnog načina djelovanja i razmišljanja. Mislim da je vrlo važno promicati zajedništvo u Crkvi, a dobro znamo da su zajedništvo, sudjelovanje i poslanje tri ključne riječi Sinode. Stoga je meni, kao augustincu, promicanje jedinstva i zajedništva od temeljne važnosti. Sveti Augustin mnogo govori o jedinstvu u Crkvi i o potrebi da se ono živi", objavio je Vatican News u subotu 10. svibnja.

Prvo obraćanje pape Lava XIV.: "Mir sa svima vama"

Vatikan (IKA)

08.05.2025. / 21:01

Donosimo cjelovito prvo obraćanje pape Lava XIV. nakon njegova izbora u četvrtak 8. svibnja okupljenim vjernicima na Trgu svetog Petra.

Mir sa svima vama.

Draga braćo i sestre,

ovo je prvi pozdrav uskrsloga Krista, Dobrog Pastira, koji je dao svoj život za Božje stado. I ja bih želio da ovaj pozdrav mira uđe u vaša srca, da dosegne vaše obitelji. Svim ljudima, gdje god bili, svim narodima, cijelome svijetu: mir s vama.

To je mir uskrsloga Krista – razoružani i razoružavajući mir, ponizan i ustrajan. Dolazi od Boga. Boga koji nas voli sve – bezuvjetno.

Još uvijek u ušima čuvamo onaj tihi, ali uvijek hrabri glas pape Franje, koji je blagoslivljao Rim. Papa koji je blagoslivljao Rim davao je svoj blagoslov svijetu, cijelome svijetu, toga uskrsnog jutra. Dopustite mi da nastavim s tim istim blagoslovom. Bog nas voli, Bog vas sve ljubi i zlo neće prevladati. Svi smo u Božjim rukama.

Zato, bez straha, ujedinjeni, ruku pod ruku s Bogom i međusobno, idemo naprijed. Mi smo Kristovi učenici. Krist ide ispred nas. Svijet treba njegovu svjetlost. Čovječanstvo ga treba kao most da bi bilo dosegnuto od Boga i njegove ljubavi.

Pomozite nam i vi, a onda i jedni drugima, da gradimo mostove – dijalogom, susretima – ujedinjujući se svi kako bismo bili jedan narod, uvijek u miru.

Hvala papi Franji.

Želim zahvaliti i svoj subraći kardinalima koji su me izabrali da budem nasljednik Petra i da zajedno s vama hodim, kao ujedinjena Crkva, uvijek tražeći mir, pravdu, uvijek nastojeći raditi kao vjerni muškarci i žene Isusa Krista, bez straha, kako bismo naviještali evanđelje i bili misionari.

Sin sam svetog Augustina, augustinac, koji je rekao: "S vama sam kršćanin, a za vas biskup." U tom smislu svi možemo zajedno hoditi prema onoj domovini koju nam je Bog pripravio.

Poseban pozdrav upućujem Crkvi u Rimu. Zajedno moramo tražiti kako biti misionarska Crkva, Crkva koja gradi mostove, koja gradi dijalog, uvijek otvorena da primi – poput ovog trga s raširenim rukama – sve, sve one koji trebaju našu ljubav, našu prisutnost, dijalog, ljubav.

(na španjolskom) I ako mi dopustite još jednu riječ – pozdrav svima, ali na poseban način mojim prijateljima iz biskupije Chiclayo, u Peruu, gdje je jedan vjerni narod bio uz svoga biskupa, dijelio svoju vjeru i dao mnogo, jako mnogo da bi ostali Crkva vjerna Isusu Kristu.

Svima vama, braćo i sestre iz Rima, Italije i cijeloga svijeta, želimo biti sinodalna Crkva – Crkva koja hodi, Crkva koja uvijek traži mir, koja uvijek traži ljubav, koja nastoji biti blizu posebno onima koji trpe.

Danas je dan molitve Blaženoj Djevici Mariji od Pompeja. Naša majka Marija uvijek želi hoditi s nama, biti nam blizu, pomoći nam svojim zagovorom i svojom ljubavlju. Zato želim moliti zajedno s vama. Molimo zajedno za ovo novo poslanje, ali i za cijelu Crkvu, za mir u svijetu, i zazovimo ovaj poseban Marijin dar milosti – naše Majke.

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom. Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen.

Papa Lav XIV.: Crkva nudi svoju baštinu kao odgovor na nove revolucije

Vatikan (IKA)

10.05.2025. / 14:02

Crkva mora odgovoriti na novu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije, poručio je u subotu 10. svibnja u svom prvom obraćanju Kardinalskom zboru papa Lav XIV. te pozvao na naslijeđe pape Franje i pape Lava XIII., izvijestio je Vatican News.

Pozdravljajući kardinale, Papa im je zahvalio na tome susretu, ali i na onima koji su mu prethodili, a koji su, kako je rekao, bili bolni zbog gubitka pape Franje, zahtjevni zbog zajedničke odgovornosti, ali i, prema obećanju koje je dao Isus, bili bogati milošću i utjehom u Duhu.

"Vi ste, dragi kardinali, Papini najbliži suradnici i to mi daje veliku utjehu u prihvaćanju jarma koji zasigurno daleko nadilazi moje ili bilo čije druge snage. Vaša me prisutnost podsjeća da me Gospodin, koji mi je povjerio ovo poslanje, ne ostavlja samog u izvršavanju te odgovornosti. Prije svega, znam da uvijek mogu računati na njegovu pomoć i, njegovom milošću i providnošću, na vašu blizinu i blizinu tolike braće i sestara diljem svijeta koji vjeruju u Boga, ljube Crkvu i podupiru Kristova namjesnika molitvom i dobrim djelima", istaknuo je Papa.

Zahvalio je dekanu Kardinalskog zbora kardinalu Giovanniju Battisti Reu, istaknuvši kako im je njegova mudrost, koja je plod dugoga života i dugogodišnjeg vjernog služenja Svetoj Stolici, uvelike pomogla u ovom vremenu. Zahvalio je i komorniku Svete rimske Crkve kardinalu Kevinu Josephu Farrellu na, kako je rekao, dragocjenoj i zahtjevnoj ulozi koju je odigrao tijekom razdoblja "sede vacante", tj. razdoblja između smrti pape i izbora njegova nasljednika, tj. saziva Konklave. Istaknuo je kako usmjerava svoje misli i na braću kardinale koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli biti prisutni te da im se pridružuje u zajedništvu ljubavi i molitve.

"U ovom trenutku, koji je istodobno tužan i radostan te providnosno obavijen svjetlom Uskrsa, želio bih da zajedno gledamo na odlazak pokojnog pape Franje i na Konklavu kao uskrsni događaj, etapu u dugom egzodusu kroz koji nas Gospodin nastavlja voditi prema punini života; i u toj perspektivi povjerimo 'Ocu milosrđa i Bogu svake utjehe' (2 Kor 1, 3) dušu preminulog Pape i budućnost Crkve", rekao je papa Lav.

Istaknuo je da je papa samo ponizni sluga Boga i svoje braće. "Papa, počevši od sv. Petra pa do mene, njegovog nedostojnog nasljednika, ponizni je sluga Boga i svoje braće, ništa drugo nego to. To je dobro pokazano primjerima mnogih mojih prethodnika. To vidimo i u primjeru samog pape Franje", rekao je te dodao da se to očitovalo u njegovom stilu potpunog predanja Bogu tijekom službe, ali i spokojnog povjerenja u trenutku njegova povratka u Dom Očev. "Sakupimo ovu dragocjenu ostavštinu i nastavimo svoje putovanje, potaknuti istom nadom koja dolazi iz vjere", istaknuo je Papa.

Dodao je da je Uskrsli, prisutan među nama, štiti i vodi Crkvu i nastavlja je oživljavati u nadi, ljubavlju "razlivenom u srca naša po Duhu Svetom koji nam je dan" (Rim 5, 5). "Na nama je da budemo poslušni slušatelji njegova glasa i vjerni službenici njegovih planova spasenja, sjećajući se da Bog voli komunicirati, više nego grmljavinom i potresom, 'šapatom laganog i blagog lahora' (1 Kr 19, 12) ili, kako neki prevode, 'tihim glasom tišine'. To je važan susret koji se ne smije propustiti i za koji moramo odgajati i pratiti sav sveti narod Božji koji nam je povjeren", istaknuo je.

Proteklih dana, dodao je, mogli smo vidjeti ljepotu i osjetiti snagu goleme zajednice koja je s toliko ljubavi i odanosti dočekala i oplakala svoga pastira, prateći ga vjerom i molitvom u trenutku njegova konačnog susreta s Gospodinom. "Vidjeli smo u čemu je istinska veličina Crkve, koja živi u raznolikosti svojih članova sjedinjenih s jednom Glavom, Kristom, 'pastirom i čuvarom' (1 Pt 2, 25) naših duša. To je utroba iz koje smo i mi rođeni, a ujedno i stado (Iv 21, 15-17), polje (Mk 4, 1-20) koje nam je darovano da ga čuvamo i obrađujemo, hranimo sakramentima spasenja i oplođujemo sjemenom Riječi", rekao je Papa te dodao da je to potrebno kako bi vjernici mogli hodati poput Izraelaca u pustinji u sjeni oblaka i u svjetlu vatre Božje.

"I u tom pogledu želio bih da danas zajedno obnovimo našu potpunu privrženost, na ovom putu, putu koji je sveopća Crkva slijedila desetljećima nakon Drugoga vatikanskog sabora", rekao je papa Lav te dodao da se papa Franjo prisjetio i aktualizirao njegov sadržaj u apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium. Stoga je istaknuo neke temeljne primjere iz pobudnice kao što su povratak Kristovom prvenstvu u naviještanju (br. 11); misionarsko obraćenje cijele kršćanske zajednice (br. 9); rast kolegijalnosti i sinodalnosti (br. 33); pozornost na sensus fidei (br. 119-120), pučka pobožnost (br. 123); briga s ljubavlju za najmanje i odbačene (br. 53); hrabar dijalog sa suvremenim svijetom u njegovim različitim sastavnicama i stvarnostima (br. 84).

"To su načela Evanđelja koja su oduvijek poticala i nadahnjivala život i djelovanje Božje obitelji, vrijednosti kroz koje se milosrdno lice Oca otkrivalo i nastavlja otkrivati ​​u Sinu koji je postao čovjekom, krajnja nada svakoga tko iskreno traži istinu, pravdu, mir i bratstvo", rekao je papa Lav, citirajući papu Benedikta XVI. i papu Franju.

Pojasnio je da je upravo zato što je osjetio poziv da nastavi ići tim putem, odlučio uzeti ime Lav XIV. "Postoji nekoliko razloga, ali glavni je taj što se papa Lav XIII. u povijesnoj enciklici Rerum novarum bavio socijalnim pitanjem u kontekstu prve velike industrijske revolucije. Crkva i danas nudi svima svoju baštinu socijalnog nauka kako bi odgovorila na još jednu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije, koji donosi nove izazove za obranu ljudskog dostojanstva, pravde i rada", pojasnio je papa Lav.

Zaključujući susret s kardinalima, osvrnuo se na riječi koje je 1963. izrekao sv. Pavao VI. na početku svoje papinske službe u Poruci cijeloj ljudskoj obitelji, a u kojima je potaknuo sve da prođu svijetom poput velikog plamena vjere i ljubavi koji će zapaliti sve ljude dobre volje, osvijetliti putove uzajamne suradnje i privući na čovječanstvo obilje Božje milosti i snage bez koje ništa nije valjano i sveto. Neka to, zaključio je papa Lav XIV., budu i naši osjećaji, da se uz Gospodinovu pomoć pretoče u molitvu i djelovanje, izvijestio je Vatican News.

rva propovijed pape Lava XIV.

Vatikan (IKA)

09.05.2025. / 12:24

Prvu propovijed novoga poglavara Katoličke Crkve pape Lava XIV. s mise koju je s kardinalima slavio u petak, 9. svibnja u Sikstinskoj kapeli, prenosimo u cijelosti.

"Ti si Krist, Sin Boga živoga" (Mt 16,16). Tim riječima Petar, kojega je Učitelj pitao, zajedno s ostalim učenicima, o vjeri u Njega, sažima baštinu koju Crkva već dvije tisuće godina, po apostolskoj sukcesiji, čuva, produbljuje i prenosi. Isus je Krist, Sin Boga živoga, to jest jedini Spasitelj i objavitelj Očeva lica.

U Njemu se Bog, kako bi se približio i učinio pristupačnim ljudima, objavio nama u povjerenju djetetova pogleda, u živahnosti mladenačkog uma, u zrelim crtama odrasloga čovjeka (usp. Drugi vatikanski sabor, Gaudium et spes, 22), da bi se naposljetku ukazao svojima, nakon uskrsnuća, u svome slavnome tijelu. Tako nam je pokazao uzor svete čovječnosti koji svi možemo nasljedovati, zajedno s obećanjem vječnoga odredišta koje nadilazi sve naše granice i sposobnosti.

Petar u svom odgovoru obuhvaća oboje: Božji dar i put kojim se taj dar prihvaća kako bi nas preobrazio –dvije nerazdvojive dimenzije spasenja – povjerene Crkvi da ih naviješta na dobro čovječanstva.Povjerene su nama, koje je On izabrao još prije nego što smo oblikovani u majčinoj utrobi (usp. Jr 1,5), preporođene u vodi krštenja i, unatoč našim ograničenjima i bez naše zasluge, dovedene ovdje i odavde poslane da se Evanđelje naviješta svakom stvorenju (usp. Mk 16,15).

Osobito, pozvavši me vašim glasovima da naslijedim Prvoga od apostola, Bog mi povjerava ovo blago da, uz Njegovu pomoć, budem njegov vjerni upravitelj (usp. 1 Kor 4,2),za dobro cijeloga mističnog Tijela Crkve; kako bi ona sve više bila grad na gori (usp. Otk 21,10), arka spasenja koja plovi valovima povijesti, svjetionik koji osvjetljava noći svijeta. I to ne toliko zahvaljujući veličanstvu njezinih ustanova ili veličini građevina – poput ove u kojoj se nalazimo – nego kroz svetost njezinih članova, onog "naroda kojega je Bog stekao da naviješta čudesna djela Njegova, koji vas je iz tame pozvao u svoje divno svjetlo" (1 Pt 2,9).

Međutim, prije razgovora u kojem Petar ispovijeda svoju vjeru, postoji i drugo pitanje: "Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?" (Mt 16,13). To nije nevažno pitanje, naprotiv, ono se odnosi na važan aspekt našeg poslanja: stvarnost u kojoj živimo, sa svim njezinim ograničenjima i mogućnostima, njezinim pitanjima i uvjerenjima.

"Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?" (Mt 16,13). Razmatrajući ovu scenu, mogli bismo zamijetiti dva moguća odgovora na to pitanje, koja ujedno prikazuju dva različita stava.

Prvo, tu je odgovor svijeta. Matej naglašava da se razgovor između Isusa i učenika o njegovu identitetu odvija u prelijepom gradu Cezareji Filipovoj, punoj raskošnih palača, smještenoj u čudesnom prirodnom krajoliku podno Hermona, ali i mjestu moći, izdaja i nevjernosti. Ta slika govori o svijetu koji Isusa smatra potpuno nevažnim, eventualno zanimljivom osobom koja svojim neobičnim govorom i djelima izaziva čuđenje. No, kad Njegova prisutnost postane neugodna zbog poziva na poštenje i moralne zahtjeve koje postavlja, taj "svijet" ga neće oklijevati odbaciti i ukloniti.

Zatim dolazi drugi mogući odgovor na Isusovo pitanje: onaj običnih ljudi. Za njih Nazarećanin nije "varalica": on je pravedan čovjek, hrabar, govori dobro i izriče istinu, poput velikih proroka u povijesti Izraela. Zato ga slijede, barem dok to ne nosi prevelike rizike i neugodnosti. Ali ga vide samo kao čovjeka, pa ga u trenutku opasnosti, tijekom Muke, i oni napuštaju i odlaze razočarani.

Zapanjuje koliko su ta dva stava aktualna. Oni odražavaju misli koje bismo lako mogli čuti i danas – možda u drukčijem jeziku, ali u suštini iste – iz usta mnogih ljudi našega vremena.

I danas nije rijetkost da se kršćanska vjera smatra nečim apsurdnim, nečim za slabe i neinteligentne ljude; u okruženjima gdje se prednost daje sigurnostima poput tehnologije, novca, uspjeha, moći, užitka.

To su sredine u kojima nije lako svjedočiti i naviještati Evanđelje i u kojima se vjernike ismijava, progoni, prezire ili, u najboljem slučaju, tolerira i sažalijeva. No upravo zato su to mjesta gdje je misija hitna, jer nedostatak vjere često vodi u drame poput gubitka smisla života, zaborava milosrđa, kršenja ljudskog dostojanstva u njegovim najdramatičnijim oblicima, krize obitelji i brojnih drugih rana koje duboko pogađaju naše društvo.

Ni danas ne nedostaje sredina u kojima se Isusa, iako se cijeni kao čovjeka, svodi na nekakvog karizmatičnog vođu ili nadčovjeka – i to ne samo među nevjernicima, već i među mnogima krštenima, koji na taj način praktično žive u ateizmu.

To je svijet koji nam je povjeren, u kojemu smo, kako nas je mnogo puta učio papa Franjo, pozvani svjedočiti radosnu vjeru u Isusa Spasitelja. Stoga je i za nas ključno ponoviti: "Ti si Krist, Sin Boga živoga" (Mt 16,16).

Ključno je to prije svega činiti u vlastitom osobnom odnosu s Njim, kroz svakodnevno obraćenje. A zatim i kao Crkva, živeći zajedno svoju pripadnost Gospodinu i donoseći svima Radosnu vijest (usp. Drugi vatikanski sabor, Lumen gentium, 1).

To prije svega kažem sebi, kao nasljedniku Petra, na početku svoga poslanja biskupa Crkve u Rimu, pozvane da predsjeda u ljubavi sveopćoj Crkvi, prema poznatoj izreci svetog Ignacija Antiohijskog (usp. Poslanica Rimljanima, Pozdrav). On, vođen u lancima prema ovome gradu, mjestu svoga skorog mučeništva, pisao je kršćanima u Rimu:

"Tada ću biti istinski učenik Isusa Krista, kad svijet više ne bude vidio moje tijelo" (Poslanica Rimljanima, IV, 1). Mislio je na to da će ga zvijeri proždrijeti u areni – i tako je i bilo – no njegove riječi općenitije upućuju na neizbježnu obvezu svakoga tko u Crkvi vrši službu autoriteta: nestati da bi ostao Krist, umanjiti se kako bi On bio poznat i proslavljen (usp. Iv 3,30), dati se do kraja kako nikome ne bi nedostajala prilika da Ga upozna i zavoli.

Bog mi dao tu milost, danas i zauvijek, uz pomoć preblage zagovorne molitve Marije, Majke Crkve.

Prijevod: Laudato TV

Papa Lav XIV.: Krist, Dobri Pastir, vodi Crkvu po svom Svetom Duhu

Vatikan (IKA)

11.05.2025. / 13:16

Prvi nagovor pape Lava XIV. prije molitve Kraljice neba na Nedjelju Dobrog pastira, 11. svibnja na Trgu sv. Petra u Vatikanu, prenosimo u cijelosti.

PAPA LAV XIV.

KRALJICE NEBA

Trg svetog Petra
Nedjelja, 11. svibnja 2025.

Draga braćo i sestre, blagoslovljena vam nedjelja!

Smatram Božjim darom to što je prva nedjelja moje službe kao Rimskog biskupa upravo Nedjelja Dobrog pastira, četvrta nedjelja uskrsnog vremena. Na ovu se nedjelju, naime, uvijek naviješta evanđelje po Ivanu iz desetog poglavlja, u kojem se Isus otkriva kao pravi Pastir – onaj koji poznaje i ljubi svoje ovce te za njih polaže život.

Na ovu se nedjelju, već šezdeset i dvije godine, slavi Svjetski dan molitve za zvanja. Uz to, Rim danas ugošćuje Jubilej glazbenih orkestara i pučkih zabavnih skupina. Srdačno pozdravljam sve te hodočasnike i zahvaljujem im jer svojom glazbom i nastupima pridonose slavlju – proslavi Krista, Dobrog Pastira. Da, upravo je On taj koji vodi Crkvu po svojem Svetom Duhu.

Isus u Evanđelju kaže da poznaje svoje ovce, da one slušaju njegov glas i slijede ga (usp. Iv 10,27). Zaista, kako nas uči sveti papa Grgur Veliki, ljudi uzvraćaju ljubavlju onome tko ih ljubi (Homilija 14, 3-6).

Danas, dakle, draga braćo i sestre, imam radost moliti zajedno s vama i s cijelim Božjim narodom za zvanja, osobito za svećenička i redovnička. Crkvi su ona itekako potrebna! Važno je da mladi, djevojke i mladići, u našim zajednicama pronađu otvorenost, sluh i ohrabrenje na svom putu razlučivanja zvanja, kao i da mogu računati na vjerodostojne uzore velikodušne predanosti Bogu te braći i sestrama.

Usvojimo poziv koji nam je papa Franjo uputio u svojoj poruci za današnji dan: poziv da prihvatimo i pratimo mlade. I zamolimo nebeskog Oca da budemo jedni drugima, svatko prema svom pozivu, pastiri po njegovu srcu (usp. Jr 3,15), sposobni pomagati si međusobno u hodu ljubavi i istine.

Mladima kažem: Ne bojte se! Odgovorite pozivu Crkve i Krista Gospodina!

Neka nas uvijek prati Djevica Marija, čiji je život u cijelosti bio odgovor na Božji poziv, u našem nasljedovanju Isusa Krista.

Nakon molitve Kraljice neba

Braćo i sestre, prije točno 80 godina, 8. svibnja, završila je strašna tragedija Drugoga svjetskog rata koja je odnijela 60 milijuna života. U današnjem dramatičnom kontekstu, koji papa Franjo često opisuje kao "treći svjetski rat u dijelovima," i ja se pridružujem njegovu apelu svjetskim liderima: Nikada više rat!

U svom srcu nosim patnje dragoga ukrajinskog naroda. Učinite sve kako bi se što prije postigao istinski, pravedan i trajan mir. Osigurajte oslobađanje svih zarobljenika, a djeci omogućite povratak njihovim obiteljima. Duboko me žalosti i ono što se događa u Pojasu Gaze. Neka odmah prestane paljba! Potrebna je hitna humanitarna pomoć iscrpljenom civilnom stanovništvu, a svi taoci trebaju biti oslobođeni.

S druge strane, s radošću sam primio vijest o proglašenju prekida vatre između Indije i Pakistana, uz nadu da će nadolazeći pregovori dovesti do trajnog sporazuma. Ali koliko još sukoba ima diljem svijeta? Kraljici mira povjeravam svoj gorljivi apel, da ga ona prikaže Gospodinu Isusu i isprosi nam čudo mira.

Srdačno pozdravljam sve vas – Rimljane i hodočasnike iz različitih zemalja. Pozdravljam članove Britanske biblijske udruge, grupu liječnika iz Granade u Španjolskoj, vjernike s Malte, iz Paname, Dallasa, Madrida, Montesilvana i Palerma. Posebno pozdravljam sudionike manifestacije "Biramo život" i mlade iz bratovštine Svete Marije Bezgrešne i sv. Franje Asiškog iz Reggio Emilije.

Danas se u Italiji, kao i u mnogim drugim zemljama, slavi Majčin dan. Upućujem srdačan pozdrav svim majkama, uz molitvu za one koje su još među nama i za one koje su već u nebu. Sretan Majčin dan svim majkama! Hvala svima vama i svima želim sretan i blagoslovljenu nedjelju!